Ne promijenimo li svoje navike, more će ubrzo biti prazno. Populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, onečišćenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, upozorava Svjetski fond za prirodu (WWF).

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozdravlja 18 preporuka i tri rezolucije koje su odobrile sredozemne zemlje i EU na 45. sjednici Opće komisije za ribarstvo na Sredozemlju

Nakon što je Zadarska županija početkom ove godine postavila prvi umjetni riblji greben kod otočića Ošljaka, tijekom prošlog vikenda umjetni greben postavljen je i na području Primorsko-goranske županije, na otoku Cresu, u uvali Sveti Petar u blizini Valuna, izvijestili su iz Primorsko-goranske županije. 

Uslijed klimatskih promjena uskoro bi se mogla drastično smanjiti količina ribe u svjetskim morima i oceanima. Njihovo sve brže zagrijavanje, potpomognuto prekomjernim izlovom, dodatno će utjecati na smanjenje ribljeg fonda, kao i pokretljivost i sposobnost prilagodbe riba, tvrdi se u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu „Nature Climate Change“.

Drugog dana konferencije „Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora“ predstavljen je autonomni podvodni dron Blucy koji će u prvo istraživanje krenuti sredinom svibnja u Splitu

Upotreba suvremene tehnologije olakšat će donošenje odluka o upravljanju Jadranskim morem, s posebnim naglaskom na politike koje se odnose na ribarstvo i klimatske promjene. Tema je to konferencije na kojoj možete besplatno sudjelovati 27. i 28. travnja 2021. putem aplikacije Zoom.

Diljem EU-a od Baltičkog mora, Sjevernog mora, zapadnih voda, Sredozemnog mora i Crnog mora – ne prate se uvijek znanstveni savjeti, učinkovito praćenje, kontrola i nadzor ribolovnih aktivnosti su nedosljedni, a riblji fond se i dalje prekomjerno izlovljava.

Zašto se 2015. i 2016. godine brojka od približno jedan milijun mrtvih tankokljunih njorki nasukala na obale od Kalifornije do Aljaske? Istraživači navode da je uzrok pomora ove morske ptice pojava dugotrajnog morskog toplinskog vala poznata kao „mrlja“ („the blob“).

Kada bi svi ljudi na Zemlji dijelili europski stil života, već danas bismo potrošili sve dostupne resurse koje naš planet može obnoviti u jednoj godini. Umjesto jednog, nama stanovnicima Europske unije neophodna su 2,8 planeta kako bismo zadovoljili naše potrebe, tvrdi se u najnovijem izvješću Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).

Pridržavanje Pariškog klimatskog sporazuma omogućilo bi pošten ulov svim svjetskim ribarima, ponajviše onima u zemljama u razvoju, no sa zagrijavanjem oceana svi smo na gubitku.